Antigrafiti centar d.o.o.
2 Cvjetno naselje 20
HR-10000 Zagreb
mob. 091 528 264, 091 655 1673
fax 01 619 5975
e-mail: info@antigrafiticentar.hr
Najvažnije je spriječiti emisiju azbestnih vlakana u atmosferu. Savjetujemo primjenu trajnog premaza easy-on Asbestos sealer™ kao efikasnu, dugogodišnju, ekonomičnu i ekološku prevenciju i zaštitu od štetnog utjecaja azbesta.
Azbest je sredinom prošlog stoljeća postao popularan zbog niza svojstava. Prirodan mineral, otporan na kemijske i termičke utjecaje, našao je primjenu u proizvodima za zaštitu od topline, buke, trenja, kao elektro i termo izolator. Nalazimo ga u građevinarstvu (podovi, krovovi, pregradni zidovi, toplinska izolacija, cijevi vodovoda i kanalizacije i t.d.). Auto industrija ga koristi za kvačila, kočnice i izolaciju, a nalazimo ga u brodovina, elektranama, rafinerijama; zaista svugdje. U Americi je izbrojano 5000 proizvoda koji sadrže azbest.
Svoja svojstva zahvaljuje tankim i čvrstim vlaknima koja su 1200 puta tanja od kose, ali imaju opasnu sposobnost da se mogu provući kroz prirodni sustav filtracije u ljudskom organizmu i trajno se zadržati u dušniku, plućim ili crijevima. Kako naše tijelo ne posjeduje kemijske mehanizme za razgradnju tog minerala, a vlakna zabijena u tkivo organizma ne može izbaciti, dolazi do određenih staničnih aktivnosti, koja nakon niza godina izazivaju različita oboljenja.
Azbestna vlakna uvučena u membrane alveola i kapilare iritiraju stanice, mogu uzrokovati rak pluća, prsišta ili abdomena (mezoteliom), rak jednjaka i dušnika, a kod duže izloženosti dolazi do smanjenog kapaciteta pluća i pojave azbestoze, bolesti alveola, koja nije izlječiva.
Danas u Hrvatskoj postoji velik broj škola, vrtića, bolnica, domova zdravlja, čiji fasadni elementi i krovovi izloženi atmosferilijama otpuštaju azbestne čestice u zrak oko nas. Najugroženija su djeca, jer se posljedice uočavaju tek desetke godina nakon kontaminacije. Sada nakon 30 do 40 godina vijeka, sa niza nebodera otpadaju završni slojevi fasadne boje, a pojavljuju se velike kaverne termoizolacionog materijala, koji svojom čupavom strukturom straši stanovnike nebodera, ali za vjetrovitih dana zagađuje cijele četvrti azbestnim vlaknima, jer se prije termoizolacija izrađivala od smjese cementa i azbestnih vlakana, a ne od stiropra kao danas. Kako su prije pedesetak godina azbestni proizvodi bili izuzetno atraktivni zbog cijene i jednostavne montaže, danas imamo velik broj kuća pokrivenih sa azbestnim elementima ili obloženih termoizolacijom, koja sadrži azbestna vlakna.
Zaključujemo da je najvažnije spriječiti emisiju azbestnih vlakana u atmosferu. Kako se azbestni proizvodi uglavnom baziraju na smjesama azbestnih vlakana i cementa, njihova površina je osjetljiva na utjecaj atmosferilija i niske temperature. Kada dođe do erozije površine proizvoda, vlakna se odvajaju od podloge i vjetar ih slobodno nosi zrakom. Nužno je spriječiti eroziju površine.
Proizvodne pogone, proizvode koji sadrže azbest, fasade, krovove, ploče i cijevi izložene atmosferskim utjecajima i ostale izvore azbestnih čestica, nužno je zaštititi od emisije azbestnih vlakana u okoliš. Savjetujemo primjenu trajnog premaza easy-on Asbestos sealer™ kao efikasnu, dugogodišnju, ekonomičnu i ekološku prevenciju i zaštitu od štetnog utjecaja azbesta.
Priča o azbestu je jedna od mnogih priča o čovjekovoj želji za zaradom, bez obzira na štetne posljedice, priča o nemaru i zanemarivanju novih spoznaja, dokaz da 100 godina nije dovoljno da pohlepu nadvlada razum i briga za zdravlje ljudi. Takvih primjera je mnogo, da ne spominjemo ratove, drogu, kriminal i korupciju. O azbestu se u proteklom stoljeću znalo da je štetan, ali se nije poduzelo ništa ozbiljno, dapače ekspandirala je njegova primjena. Bojim se da se ista stvar događa sa pričom o klimi ili globalnom zatopljenju i nadam se da će pametni ljudi u svijetu biti glasniji nego u 20. stoljeću u vezi azbesta, čije ćemo posljedice još dugo osjećati. Evo malo kronologije: u 17. stoljeću već se koristi azbest, a 1888. su otkrivene velike naslage tog minerala u južnoj Africi, čime počinje njegova industrijska ekspoatacija u tekstilu, cementu, kočionim oblogama i ostalom.
Već je 1906. zabilježen prvi oblik azbestoze, a već 1912. u Kanadi je bolest na popisu industrijskih bolesti, pa osiguravajuća društva ne žele osiguravati radnike u industriji azbesta.
1927. bolest azbestoza je opisana u britanskom znanstvenom časopisu i opasnost je obznanjena diljem Evrope, a baš u to vrijeme počinje intenzivna i široka primjena azbesta u industriji, brodogradnji, transportu i građevinarstvu. Nakon II. svjetskog rata, azbest doživljava svoju popularizaciju u svim područjima, koja traje do devedesetih. Veliki broj oboljelih i štete uzrokovane poslijedicama, pokreću zakonodavstvo i usuglašavanje propisa o njegovom izbacivanju iz uporabe, ali njegovo prisustvo u industriji, građevinama i okolišu je toliko intenzivno, da je nužna sveopća akcija za sanaciju i sprečavanje emisije azbestnih čestica zrakom.
EPA 1989. donešena odluka o zabrani uporabe azbesta u SAD. EU 1991. donešena zabrana uporabe nekih vrsta azbesta , a prihvaćeno je da se do 1999. potpuno izbaci iz uporabe.
ACGIH USA 1968. predlaže granicu od 177000 čestica u litri zraka, a već 1971. daje 5 vlakana po mililitru (v/mL), a 1975. koncentracija se spušta na 0,5 v/mL , a 1976. na 0,1 v/mL.
Unatoč tome, Jugoslavija je uvozila 40 000 tona/god., a od 1995. do 2001. u Hrvatsku se uvozilo do 4 000 tona azbesta godišnje, a do 2005. godine po 2 000 tona.
U EU je na snazi potpuno uklanjanje azbesta iz okoliša i prestanak njegove primjene do 2005., a 2006. i kod nas.
2001. u EU parlamentu zaključeno je da zemlje istočne Europe žive u potpunoj informacijskoj blokadi vezanoj za opasnosti od azbesta i da je nužna edukacija i promjena legislative vezano uz zabranu korištenja azbesta.